Tri načina na koje poduzeća iz EU-a mogu povećati radnu snagu u području IKT-a - Europske unije
Glavni sadržaj
EURES (EURopean Employment Services)
  • Novinski članak
  • 5. prosinca 2024.
  • Europsko nadzorno tijelo za rad, Glavna uprava za zapošljavanje, socijalna pitanja i uključivanje
  • Predviđeno vrijeme čitanja: 4 min

Tri načina na koje poduzeća iz EU-a mogu povećati radnu snagu u području IKT-a

U drugoj priči iz serije od triju priča koje se odnose na izvješće agencije EU-a iznose se nalazi o tome kako organizacije EU-a provode usavršavanje radnika za poslove u području IKT-a.

Three ways for EU companies to grow the ICT workforce

U novijem izvješću ističe se da potražnja za radnicima u području IKT-a nadmašuje ponudu u EU-u. Manjak radne snage u tom sektoru porastao je zajedno s radom na daljinu tijekom pandemije bolesti COVID-19, a prognoze upućuju na to da će potražnja i dalje rasti, navodi se u izvješću Eurofounda „Mjere za rješavanje problema nedostatka radne snage: pouke za buduću politiku”. Time se ograničavaju produktivnost, inovacije i konkurentnost u svim gospodarstvima. Od Austrije i Njemačke do Belgije, Danske, Italije i Portugala te šire, u studijama je u više navrata utvrđen sve veći manjak kvalificiranog osoblja dostupnog za zapošljavanje u tom sektoru. Žene su posebno nedovoljno zastupljene u toj industriji.

U nastavku se iznose tri ključna načina koja poduzeća i organizacije primjenjuju radi uključivanja većeg broja ljudi u taj sektor.

Uključivanje većeg broja žena u radnu snagu

  • Austrija: osposobljavanje žena u deficitarnim zanimanjima, uključujući digitalna. Austrijski program „Žene u obrtu i tehnologiji” (FiT) omogućuje ženama da se okušaju, a zatim do četiri godine osposobljavaju za obavljanje stručnih poslova u trgovini i tehničkih poslova, pri čemu one čine manje od 40 % radne snage. U 2020. sudjelovalo je 7000 nezaposlenih žena, uz trošak od 22,7 milijuna EUR. Potpora je uključivala naknade za nezaposlenost, troškove tečaja i troškove skrbi o djeci (ovisno o regiji). U anketi iz 2022. u kojoj je sudjelovalo 1000 ispitanika u razdoblju od 2015. do 2020. utvrđeno je da je 58 % ispitanika pronašlo posao u roku od mjesec dana od završetka osposobljavanja, a prihodi su se povećali za između 26 % i 36 % u odnosu na prijašnje prihode.
  • Belgija: poticanje žena u nepovoljnom položaju da se osposobljavaju u digitalnom području. Belgijska nevladina organizacija Interface3 od svojeg je osnivanja 1987. osposobila više od 6000 žena u području IT-a i povezanih vještina. Sudionici su obično u dobi od 20 do 50 godina s niskim ili nikakvim obrazovnim kvalifikacijama i često su migranti. Sada djeluje u okviru šire nacionalne strategije Žene u digitalnom sektoru za razdoblje 2021. – 2026. čiji je cilj ukloniti razlike među spolovima u tom sektoru. Nakon besplatnih tečajeva osposobljavanja slijedi pripravnički staž, a održavaju se i savjetovanje o karijeri te dani informiranja i podizanja svijesti.

Osposobljavanje nezaposlenih osoba

  • Francuska: osposobljavanje mladih koji nisu zaposleni, ne obrazuju se i ne osposobljavaju (NEET-ovi). Oko dva milijuna mladih u Francuskoj 2015. smatralo se mladima koji nisu zaposleni, ne obrazuju se i ne osposobljavaju (NEET-ovi). Zbog toga su izloženi većem riziku koji je povezan sa sigurnošću radnih mjesta, lošim mentalnim zdravljem i socijalnim odnosima, što je bilo još više izraženo tijekom pandemije. Do 2020. GEN je osposobio gotovo 28 000 mladih u nepovoljnom položaju u području digitalnih vještina. Te se godine više od 40 % njih zaposlilo, a 26 % ih se uključilo u daljnje osposobljavanje. Oko 80 % onih koji su dobili posao i tri mjeseca kasnije još je radilo u području IKT-a.
  • Portugal: digitalne vještine za regionalni razvoj. U razdoblju od 2017. do 2020. u Fundãou u ruralnom Portugalu pokrenuti su kampovi za obuku u kodiranju (Academia de Código Bootcamps) kako bi se nezaposlene osobe osposobile za zanimanje računalnog programera i kako bi se u regiju privukli poslodavci iz područja IT-a. Cilj je bio zadržati talente, uključujući mlađe osobe, u regiji s malim brojem stanovnika. Kampovi su se u početku financirali s pomoću socijalnih ulaganja, a zanimanje je poraslo kad je veliko francusko poduzeće za IKT otvorilo centar u Fundãou.

Osposobljavanje izbjeglica i migranata

  • Njemačka: razvoj digitalnih vještina. Od 2016. škola za digitalnu integraciju ReDI, neprofitna tehnološka škola, osposobljavala je migrante, tražitelje azila, izbjeglice i druge ranjive građane. Do 2022. provela je tečajeve kodiranja i informatičke tečajeve za više od 6300 studenata, imala je 40 zaposlenika u ekvivalentu punog radnog vremena i radila je s nizom volontera. Prihodi se ostvaruju suradnjom s vladom, korporativnim i profitnim partnerima. Organizacija ima mrežu od više od 100 partnera i prisutna je na 10 europskih lokacija. Među bivšim su polaznicima programeri, inženjeri, podatkovni znanstvenici koji rade za poduzeća u području IKT-a u Njemačkoj i osnivači novoosnovanih poduzeća.

Više informacija potražite u cjelovitom izvješću „Mjere za rješavanje problema nedostatka radne snage: pouke za buduću politiku”.

 

Korisne poveznice:

Mjere za rješavanje problema nedostatka radne snage: pouke za buduću politiku

Radnici koji rade na daljinu i njihovo pravo na isključivanje: reguliranje rada na daljinu u EU-u

Pročitajte više:

Europski dani poslova

Pronađite savjetnike EURES-a

Životni i radni uvjeti u zemljama u kojima djeluje EURES

EURES-ova baza poslova

EURES-ove usluge za poslodavce

EURES-ov kalendar događanja

Predstojeća događanja na internetu

EURES na Facebooku

EURES na X-u

EURES na LinkedInu

EURES na Instagramu

Teme
  • Vijesti o tržištu rada/vijesti o mobilnosti
  • Vijesti/izvješća/statistike
  • Trendovi zapošljavanja
  • Mladost
Povezani odjeljak(i)
Sektor
  • Activities of extraterritorial organisations and bodies
  • Education
  • Information and communication
  • Professional, scientific and technical activities

Odricanje

Članci su namijenjeni korisnicima portala EURES pružiti informacije o aktualnim temama i trendovima te potaknuti raspravu i debatu. Njihov sadržaj ne odražava nužno stav Europske uprave za rad (ELA) ili Europske komisije. Nadalje, EURES i ELA ne podržavaju gore navedene web stranice trećih strana.