Prije svega, što je sindrom izgaranja na poslu? Svjetska zdravstvena organizacija definira sindrom izgaranja na poslu kao sindrom koji proizlazi iz kroničnog stresa na radnom mjestu kojim se nije uspješno upravljalo. Iako se ne svrstava u medicinske bolesti, karakteriziraju ga tri dimenzije:
- ekstremni umor koji ne prolazi nakon odmaranja
- nedostatak motivacije; osjećaj cinizma u pogledu radnog mjesta
- smanjena radna učinkovitost.
U anketi o sindromu izgaranja na poslu koju je proveo Deloitte, zapanjujućih 77 % ispitanika izjavilo je da su doživjeli sindrom izgaranja na poslu na svojem trenutačnom radnom mjestu. Ako ne poduzmete odgovarajuće radnje, sindrom izgaranja na poslu može imati ozbiljne posljedice ne samo na vašu karijeru, već i na ukupnu kvalitetu života.
Što uzrokuje sindrom izgaranja na poslu?
Smatra se da je to stanje posljedica nakupljenog mentalnog i fizičkog pritiska uzrokovanog prevelikim brojem zahtjeva u odnosu na vrijeme i energiju pojedinca. Ne postoji zajednički prag nakon kojeg će svaka osoba doživjeti sindrom izgaranja na poslu; to je individualno pitanje jer svatko drugačije doživljava i reagira na životne događaje.
Utvrđeno je da sljedeći čimbenici prethode sindromu izgaranja na poslu:
Nedostatak kontrole nad svojim radnim opterećenjem. Veliko radno opterećenje očigledan je uvjet za sindrom izgaranja na poslu. Međutim, nije samo „previše posla” ono što nas dovodi do točke pucanja; to je osjećaj bespomoćnosti koji dolazi s uviđanjem da nismo spremni nositi se s opterećenjem zbog razloga koji su izvan naše kontrole. To je slučaj s organizacijama koje održavaju mentalitet „uvijek u krizi” ili onima koje su svjesno smanjile opseg i očekuju od radnika da preuzmu sve više zadataka.
Nema osjećaja nagrade. Istinit je osjećaj da „ako radite ono što volite, nećete to doživljavati kao posao”. Radimo iz mnogo više razloga osim mjesečne plaće, ali previše posla za premalu plaću siguran je put prema izgaranju na poslu. Isto vrijedi i za izostanak bilo kakvog drugog priznanja ili nepoštivanja doprinosa pojedinca organizaciji, što dovodi do osjećaja ogorčenosti.
Toksično radno okruženje. Toksičnost je širok pojam, ali se najčešće povezuje s međuljudskim odnosima. Rad zauzima znatan dio našeg vremena i usko je povezan s našim osjećajem osobnog identiteta. Stoga će provođenje jedne trećine dana s ljudima i situacijama koje izazivaju negativne emocije negativno utjecati na naše mentalno zdravlje, što utječe i na našu sposobnost suočavanja sa svakodnevnim poteškoćama na poslu.
Poduzmite potrebne mjere
Dakle, kako ne doći od krajnje granice?
Prepoznavanje upozorenja prvi je korak. Nakon što to učinite, u nastavku se nalazi popis mjera:
- Budite odlučni u upravljanju svojim radnim opterećenjem. Prepoznajte i radite na vlastitim nedostatcima (odugovlačenje? nedostatak planiranja?) i recite ne kada je to potrebno.
- Uzimajte redovite stanke: kratke stanke tijekom radnog dana, a dulje stanke u obliku godišnjeg odmora izvan mreže u kojem se potpuno isključite od posla.
- Imajte život izvan ureda: nastavite s tim hobijem, sportom, uživajte u samo „postojanju”, a ne uvijek u „činjenju”.
- Naposljetku, budite sigurni da nije riječ o osobnom neuspjehu ako uvidite da se ne osjećate dobro u određenoj situaciji na poslu. Unaprijedite svoje vještine, ako je potrebno, i idite za onom mogućnošću koja bi vas mogla potpuno ispuniti, i profesionalno i osobno.
Osjećate li se preopterećeno neprestanim preklapanjima u vašem osobnom i profesionalnom životu? Pročitajte naše savjete u članku Postizanje prave ravnoteže između rada i osobnog vremena.
Korisne poveznice:
EURES: Što učiniti kada se osjećate preopterećeno na radnom mjestu
EU-OSHA:E-vodič za upravljanje stresom i psihosocijalnim rizicima
EU-OSHA: Razumijevanje i sprječavanje sindroma izgaranja na poslu
Pročitajte više:
Pronađite savjetnike EURES-a
Životni i radni uvjeti u zemljama u kojima djeluje EURES
EURES-ova baza poslova
EURES-ove usluge za poslodavce
EURES-ov kalendar događanja
Uskoro na internetu
EURES na Facebooku
EURES na X-u
EURES na LinkedInu
EURES na Instagramu
Pojedinosti
- Datum objave
- 19. prosinca 2024.
- Autori
- Europsko nadzorno tijelo za rad | Glavna uprava za zapošljavanje, socijalna pitanja i uključivanje
- Teme
- Savjeti
- Povezani odjeljak(i)
- Pomoć i podrška
- Savjeti
- Sektor
- Accomodation and food service activities
- Activities of extraterritorial organisations and bodies
- Activities of households as employers, undifferentiated goods- and services
- Administrative and support service activities
- Agriculture, forestry and fishing
- Arts, entertainment and recreation
- Construction
- Education
- Electricity, gas, steam and air conditioning supply
- Financial and insurance activities
- Human health and social work activities
- Information and communication
- Manufacturing
- Mining and quarrying
- Other service activities
- Professional, scientific and technical activities
- Public administration and defence; compulsory social security
- Real estate activities
- Transportation and storage
- Water supply, sewerage, waste management and remediation activities
- Wholesale and retail trade; repair of motor vehicles and motorcycles