
Kod digitalizacije nije riječ samo o tome da tvrtke nadograđuju svoje sustave IKT-a. Važnije od toga je povećanje njihove učinkovitosti i inovativnosti, širenje izvan lokalnih granica i uštede energije i materijala u tom procesu. Drugim riječima, riječ je o dubokosežnoj promjeni koja pokreće konkurentnost i održivost te mijenja europsko poslovno okruženje.
Digitalizacija u brojkama
U najnovijem izdanju publikacije Digitalisation in Europe (Digitalizacija u Europi), koju jednom godišnje objavljuje Eurostat, statistički ured EU-a, navodi se da je 72 % svih poduzeća u EU-u dosegnulo osnovnu razinu digitalnog intenziteta. To znači da upotrebljavaju barem neke osnovne digitalne tehnologije, kao što su brze internetske veze, alati za e-trgovinu i usluge računalstva u oblaku.
Konkretno, 2025. godine:
- 95 % poduzeća imalo je pristup širokopojasnom internetu
- 64 % njih koristilo se društvenim mrežama (samo 37 % u 2015.).
- Iako 6 postotnih bodova viši nego prije 10 godina, postotak poduzeća koja se bave e-prodajom i dalje je bio relativno nizak i iznosio je 25 %. Međutim, e-prodaja činila je 19 % ukupnog prometa tih poduzeća.
Samo godinu dana ranije, odnosno 2024. godine:
- 93 % poduzeća koristilo se barem jednom sigurnosnom mjerom u području IKT-a, kao što su autentifikacija jakom lozinkom, sigurnosne kopije podataka na izdvojenoj lokaciji ili u oblaku te kontrola pristupa mreži
- 53 % poduzeća održavalo je sastanke putem interneta.
Koristi za okoliš
Iako digitalizacija može donijeti ekološke koristi, kao što su smanjenje potrošnje materijala i povećanje energetske učinkovitosti, ona predstavlja i izazove koje ne možemo zanemariti. Podatkovni centri, mreže i povezani uređaji povećavaju ugljični otisak sektora, a česta zamjena opreme u poduzećima pogoršava sve ozbiljniji problem elektroničkog otpada.
Ali nije sve izgubljeno. Prema izvješću Eurostata, sektor IKT-a u EU-u posljednjih nekoliko godina sve manje doprinosi emisijama stakleničkih plinova i onečišćujućim tvarima u zraku, unatoč rastu tog sektora.
Dakle, u kojoj mjeri poduzeća primjenjuju održive prakse u okviru svoje digitalizacije? Iako uvijek ima prostora za poboljšanje, nalazi iz izvješća pokazuju da su poduzeća u Europi na dobrom putu.
Zapravo, 30 % svih poduzeća u EU-u tijekom 2025. koristilo se rješenjima ili sustavima IKT-a u sljedeće svrhe:
- smanjenje potrošnje materijala
- smanjenje potrošnje energije i
- povećanje učinkovitosti ili udjela recikliranih materijala u proizvodima ili poslovnim aktivnostima.
Vodeće mjesto u tom pogledu zauzimale su Belgija (42 %) i Danska (40 %), dok su Mađarska (16 %) i Bugarska (13 %) imale najmanji udio poduzeća koja se koriste IKT-om radi zaštite okoliša. Usto, kad je IKT oprema postala zastarjela:
- 77 % poduzeća koristilo se sustavima prikupljanja ili recikliranja elektroničkog otpada
- 49 % njih čuvalo je opremu u skladištu
- 29 % njih prodalo je opremu, vratilo je najmodavcima ili doniralo.
Kao što je slučaj s većinom naprednih rješenja, tehnologija IKT-a ima i prednosti i nedostataka. Za poslodavce to znači strateško razmišljanje o načinu primjene digitalnih alata: odabir energetski učinkovitih tehnologija, izbjegavanje nepotrebne zamjene opreme i maksimalno korištenje sustava recikliranja ili ponovne uporabe. Takvim se odlukama poboljšava održivost, ali i jača dugoročna konkurentnost.
Pročitajte članke EURES-a o načinima povećanja radne snage u području IKT-a ili o tome kako umjetna inteligencija može poboljšati postupak privlačenja talenata.
Korisne poveznice:
Digitalisation in Europe – izdanje za 2026.
Emissions of greenhouse gases and air pollutants from the ICT sector
Tri načina na koje poduzeća iz EU-a mogu povećati radnu snagu u području IKT-a
Kako umjetna inteligencija može poboljšati postupak okupljanja talenata
Pročitajte više:
Pronađite EURES-ove savjetnike
Životni i radni uvjeti u zemljama u kojima djeluje EURES
EURES-ova baza poslova
EURES-ove usluge za poslodavce
EURES-ov kalendar događanja
Uskoro na internetu
EURES na Facebooku
EURES na X-u (Twitteru)
EURES na LinkedInu
- Datum objave
- 2. srpnja 2026.
- Autori
- Europsko nadzorno tijelo za rad | Glavna uprava za zapošljavanje, socijalna pitanja i uključivanje
- Teme
- Posao /Poduzetništvo
- Vijesti o tržištu rada/vijesti o mobilnosti
- Vijesti/izvješća/statistike
- Povezani odjeljak(i)
- Sektor
- Accomodation and food service activities
- Activities of extraterritorial organisations and bodies
- Activities of households as employers, undifferentiated goods- and services
- Administrative and support service activities
- Agriculture, forestry and fishing
- Arts, entertainment and recreation
- Construction
- Education
- Electricity, gas, steam and air conditioning supply
- Financial and insurance activities
- Human health and social work activities
- Information and communication
- Manufacturing
- Mining and quarrying
- Other service activities
- Professional, scientific and technical activities
- Public administration and defence; compulsory social security
- Real estate activities
- Transportation and storage
- Water supply, sewerage, waste management and remediation activities
- Wholesale and retail trade; repair of motor vehicles and motorcycles