Zamislite da je 2040., budućnost koja nije predaleko. Zahvaljujući umjetnoj inteligenciji gospodarstvo raste, postoji mnogo novih poslova, učenje je fleksibilno i lako dostupno, što svima pomaže da neometano napreduju u karijeri. Zvuči savršeno, zar ne? Međutim, ako Europa ne poduzme prave korake, njezina budućnost temeljena na umjetnoj inteligenciji mogla bi krenuti i sasvim drugim smjerom, pri čemu bi mnogi mogli ostati zapostavljeni. Pogledajmo nekoliko manje povoljnih scenarija.
Dva distopijska scenarija koja zasigurno ne želimo
U jednom od zamišljenih scenarija u 2040. umjetna inteligencija toliko je promijenila radna mjesta da su postala neprepoznatljiva. Ni vlade ni poslodavci ne ulažu u razvoj vještina radne snage, već uglavnom prepuštaju zaposlenicima da se sami snađu. Od toga imaju koristi samo oni koji su tehnološki potkovani, dok se drugi teško snalaze i bore da zadrže posao. To negativno utječe na njihovo mentalno i fizičko zdravlje, kao i na njihove financije.
U drugom, još gorem, scenariju tehnologije umjetne inteligencije i automatizacija preuzele su sve dijelove naših života i rada. U tom slučaju nije samo radno mjesto postalo neprepoznatljivo, već i cijelo društvo. Nekoliko velikih aktera kontrolira okruženje umjetne inteligencije i utječe na oblikovatelje politika, gospodarstvo i društvo. Budući da je umjetna inteligencija preuzela većinu zadaća, ljudi gube posao u svakom sektoru i industriji, a s obzirom na raspoloživu radnu snagu, poduzećima više nije stalo do razvoja vještina svojih radnika. Radnici su i dalje prepušteni sami sebi i teško drže korak s tehnološkim napretkom. Ni sindikati nemaju veliku moć, pa se nema tko boriti za prava i interese radnika. Nema dovoljno propisa ni državnog nadzora, pa je moć u velikoj mjeri u rukama tih velikih aktera, što ugrožava demokraciju i šteti okolišu.
U ovim dvama scenarijima revolucija umjetne inteligencije koristi samo nekolicini sretnika, a jaz između onih koji su tehnološki potkovani i onih koji to nisu pretvara se u provaliju. Ovdje se ne radi samo o pojedinačnim radnicima koji ne uspijevaju pratiti promjene, nego o sustavnom neuspjehu gdje sustav odlučuje tko ima priliku učiti, a tko ne.
Nešto bolji scenarij: zamka „propuštene prilike”
Postoji i još jedan, manje negativan scenarij, u kojem je uvođenje umjetne inteligencije umjereno, ali stabilno. Zvuči dobro, zar ne? Ne sasvim. Ako ne budemo dovoljno ulagali u razvoj vještina, čak i ovaj umjereni put može dovesti do propuštanja velike prilike za inovacije.
U ovom scenariju u 2040. dinamika promjene možda je podnošljiva, ali se potencijal umjetne inteligencije ne iskorištava u potpunosti za poboljšanje društvenih i gospodarskih uvjeta. Za radnike sporo uvođenje znači da se uzbudljive i kreativne uloge, koje obično proizlaze iz napretka u području umjetne inteligencije, možda nikada neće ostvariti, pa bi ljudi mogli ostati zaglavljeni na stagnirajućem tržištu rada. Najzanimljivije zadatke obavlja mali krug privilegiranih, dok ostalima ostaju manje atraktivni poslovi – i neiskorišten potencijal. Što se tiče poslodavaca, možda će izbjeći kaos brzih promjena, ali će pritom propustiti dobitke u učinkovitosti i razvoj novih proizvoda koji bi ih mogli izdvojiti na tržištu. Na taj način riskiraju stagnaciju samo zato što sustav ne podržava široku i smisleniju primjenu.
Ti scenariji pokazuju da razvoj budućih vještina ovisi o timskom radu. Poticanjem kontinuiranog osposobljavanja u području vještina EU može stvoriti radnu snagu koja je spremna za svijet umjetne inteligencije i tako tehnološki napredak pretvoriti u pravedne i održive prilike za sve.
Za više informacija o različitim scenarijima pročitajte izvješće „Priprema za 2040.” Želite li saznati više o pozitivnijoj budućnosti umjetne inteligencije? Pročitajte naš članak o revoluciji umjetne inteligencije kao prilici za mlade tražitelje posla.
Korisne poveznice:
Mladi ste i tek započinjete svoju karijeru?Revolucija umjetne inteligencije vaša je prilika!
Pročitajte više:
Pronađite EURES-ove savjetnike
Životni i radni uvjeti u zemljama u kojima djeluje EURES
EURES-ova baza poslova
EURES-ove usluge za poslodavce
EURES-ov kalendar događanja
Uskoro na internetu
EURES na Facebook
EURES na Twitter
EURES na LinkedIn
Pojedinosti
- Datum objave
- 11. svibnja 2026.
- Autori
- Europsko nadzorno tijelo za rad | Glavna uprava za zapošljavanje, socijalna pitanja i uključivanje
- Teme
- Posao /Poduzetništvo
- Vijesti o tržištu rada/vijesti o mobilnosti
- Vijesti/izvješća/statistike
- Trendovi zapošljavanja
- Mladost
- Povezani odjeljak(i)
- Sektor
- Accomodation and food service activities
- Activities of extraterritorial organisations and bodies
- Activities of households as employers, undifferentiated goods- and services
- Administrative and support service activities
- Agriculture, forestry and fishing
- Arts, entertainment and recreation
- Construction
- Education
- Electricity, gas, steam and air conditioning supply
- Financial and insurance activities
- Human health and social work activities
- Information and communication
- Manufacturing
- Mining and quarrying
- Other service activities
- Professional, scientific and technical activities
- Public administration and defence; compulsory social security
- Real estate activities
- Transportation and storage
- Water supply, sewerage, waste management and remediation activities
- Wholesale and retail trade; repair of motor vehicles and motorcycles