Troškovi života u EU-u

Prednosti koje imaju građani EU-a nedvojbeno su brojne. Jedan od glavnih jest da se roba, usluge, ljudi i kapital mogu slobodno kretati po cijelom EU-u. Međutim, zabrinutost zbog krize u vezi s troškovima života stalno raste: Ukupno 93 % Europljana izjavilo je da je ozbiljno zabrinuto jer ne zna na koji će se način nositi sa situacijom. S obzirom na trenutačnu situaciju, razmotrimo koliki su zaista životni troškovi u EU-u.

Za početak, životni troškovi mogu se znatno razlikovati diljem EU-a. Zapadnoeuropske zemlje (npr. Francuska, Norveška) općenito su skuplje jer su njihova gospodarstva snažnija. S druge strane, zemlje kao što su Mađarska i Bugarska općenito mogu biti cjenovno pristupačnije. Usporedite, primjerice, mjesečne životne troškove jedne osobe u Norveškoj (1 125,2 EUR) s mjesečnim životnim troškovima osobe koja živi u Bugarskoj (606,5 EUR).

U nastavku su navedeni glavni čimbenici za izračun životnih troškova, koji pokazuju neke od razlika među državama članicama EU-a.

Stanovanje

U razdoblju od 2015. do 2023. cijene stambenih nekretnina u EU-u gotovo su se udvostručile. Najveće povećanje zabilježeno je u Mađarskoj (173 %), a najmanje u Finskoj (5 %). Više od dvije trećine Europljana posjeduje svoje domove. U pogledu najma Bugarska nudi najpovoljnije opcije, a Švicarska je na drugom kraju spektra (550 EUR u odnosu na 2 543 EUR za jednosobni stan).

Računi za električnu energiju

Još jedan razlog za zabrinutost građana EU-a jest energetska kriza koja je izazvana pandemijom bolesti COVID-19 i pogoršana ruskom invazijom na Ukrajinu 2022. Cijene energenata dosegnule su rekordne razine, što je mnoge pojedince dovelo do ruba siromaštva. Iako se otada energetsko tržište uglavnom stabiliziralo, cijene nisu ni blizu razina prije pandemije. Početkom 2024. najviše cijene električne energije za kućanstva zabilježene su u Njemačkoj (0,3951 EUR/KWh), a najniže u Mađarskoj (0,1094 EUR/KWh).

Javni prijevoz

Javni prijevoz uvijek je najpametniji odabir, kako za okoliš tako i za novčanik. Međutim, i u tom pogledu razlike mogu biti velike. Primjerice, jednomjesečni pokaz u Irskoj platit ćete 115 EUR, dok u Rumunjskoj košta samo 13,06 EUR.

Slobodno vrijeme

Kakav bi bio život bez obroka u restoranu, dobrog filma u kinu ili šalice ukusne kave s prijateljima? Obrok za dvoje u restoranu srednje klase košta 65 EUR u Berlinu, a 50 EUR u Bukureštu. Cijena karte za kino iznosi oko 21 EUR u Švicarskoj, a 7,50 EUR u Portugalu. Šalica kave u Portugalu košta samo 1,50 EUR, a dozu kofeina u Danskoj platit ćete otprilike 4 EUR.

Namirnice

Cijene prehrambenih proizvoda razlikuju se među državama članicama EU-a: Jedan kilogram jabuka u Ateni košta 1,90 EUR, a u Stockholmu 2,88 EUR. Švicarska je na vrhu po cijenama za kruh, žitarice, meso i ribu, dok su ti proizvodi najjeftiniji u Rumunjskoj (kruh, žitarice, riba) i Slovačkoj (meso).

Indeks sreće

Postoji jedan proizvod koji ne nosi cjenovnu oznaku, ali mogao bi biti najvrjedniji. Prema Svjetskom izvješću o sreći za 2024. Finska je i dalje na vrhu, a Danska odmah iza nje. Svih pet nordijskih zemalja nalazi se među prvih deset.

Selite se radi posla i tražite smještaj koji odgovara vašim potrebama i proračunu? Pogledajte Tražite li smještaj u EU-u? Evo gdje početi s korisnim savjetima.

Korisne poveznice:

Metodološki priručnik Eurostata i OECD-a o paritetima kupovne moći

Eurostat – Usporedne razine cijena potrošačkih proizvoda i usluga

Pročitajte više:

Europski dani poslova

Pronađite savjetnike EURES-a

Životni i radni uvjeti u zemljama u kojima djeluje EURES

EURES-ova baza poslova

EURES-ove usluge za poslodavce

EURES-ov kalendar događanja

Uskoro na internetu

EURES na Facebooku